Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Sveti Krševan u Zadru je najstarija benediktinska opatija u Hrvatskoj. Godinom osnutka se smatra 986. kada je zadarski prior Majo, u dogovoru sa zadarskim plemićima i ostalim građanima, dopustio da se uz crkvu sv. Krševana podigne novi samostan kako bi se stvorila jedinstvena samostanska cjelina u kojoj bi se mogao održati život redovnika. samostan je mogao opstati zahvaljujući darovnicama i prilozima brojnih plemića, knezova i kraljeva. Među njima je i Petar Krešimir IV. koji je 1067. samostanu dao posjede u Diklu i Pašmanu, a dvije godine kasnije i otok Maun.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Gradnja crkve posvećene svetom Josipu počela je nakanom da služi potrebama dubovačke župe. No tijekom gradnje, a pogotovo kad je ona već bila uglavnom završena , čuli su se glasovi i prijedlozi za osnivanjem svetišta pa su upućene i službene molbe svećenika izvan Zagrebačke nadbiskupije da crkva bude proglašena nacionalnim svetištem. Uvažajući te molbe naša je Biskupska konferencija donijela u Zagrebu zaključak 15. travnja 1987. da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Prije pojave državnih škola glavnu ulogu obrazovanja je imala Katolička Crkva. Ovakav način djelovanja od srednjeg vijeka je posebno bio koristan za one koji si nisu mogli priuštiti privatnu poduku dostupnu bogatim društvenim slojevima. Literatura za obrazovanje je obuhvaćala od pjesmarica do „abecevica“ (početnica) pa sve do znanstvenih i teoloških rasprava te gramatičkih priručnika i zbirki pobožnih tekstova koji su bile namijenjeni obrazovanju širokih narodnih slojeva.
