Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Kad je fra Lujo Marun (1857.-1939.), skrbnik starinarske baštine i utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije, 14. svibnja 1892. pronašao kameni romanički zabat oltarne pregrade iz katedrale sv. Marije u Biskupiji kraj Knina, na lokalitetu Crkvina, nije ni slutio da će njegovo otkriće postati glavnim simbolom marijanske obnove i nacionalne svijesti u hrvatskom narodu.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, a jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka. Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u Ninu, u baptisteriju
Krstionica je isklesana iz bloka mramora te ima šesterostranični oblik visine 90 cm i promjera otvora 120 cm. Uz bridove stranica reljefno je isklesan po jedan torodirani stupić sa stiliziranim kapitelom, dok je na sredini prednje stranice prikazan procesionalni križ ispunjen hrvatskim tropletom za zavojnicom na kraju triju krakova.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Hrvatski zavjetni križ je križ, koji je nastao 1979. godine povodom velike proslave 1100. obljetnice ulaska hrvatskog naroda u krilo Katoličke crkve u povezanosti s događajem koji se s pravom smatra KRSNIM LISTOM HRVATSKE DRŽAVNOSTI i PRVIM MEĐUNARODNIM PRIZNANJEM HRVATSKE DRŽAVE kada je papa Ivan VIII. 07. lipnja 879 uspostavio s knezom Branimirom veze između Svete Stolice i hrvatskog naroda.
